Kako je prošao kolovoz 2026
Nakon umjerenog srpnja 2026. stigao je kolovoz. U Hercegovinu je donio cijeli mjesec s temperaturom iznad 35 °C. A kiše kao da nije ni bilo, samo 0,4 mm. Podgorica je u kolovozu imala 30 takvih dana bez kapi kiše. Evo kako je izgledao kolovoz 2026. na reprezentativnim lokacijama.
Deset polja, šest zemalja, značajne razlike.
Na dvije lokacije iz Negotina, dvanaest vrućih dana na jednom polju, sedam na drugom. Na jednom 24,0 mm kiše, na drugom 7,8.
S ovolikim razlikama u istom vinogorju, prosjek ne opisuje nijedno od njih.
Ali ni ovi brojevi ne govore kakve su posljedice. To ovisi o nečem drugom. I o tome je ostatak teksta.
Koliko je vrućih dana vaš vinograd pretrpio?
Aleksandrovac: toplije s manje posljedica
Kolovoz 2026. u Župi je bio najtopliji u posljednje tri godine. Dvadeset dva dana iznad 35 °C, naspram šesnaest u 2024.
Ali šara je ove godine bila 14. kolovoza. Dvanaest dana kasnije nego 2024. Hladnije proljeće usporilo je lozu.
Od tih dvadeset dva vruća dana, nakon šare ih je bilo dvanaest. Prije dvije godine nakon šare ih je bilo petnaest. Proljetno zaostajanje malo je ublažilo utjecaj vrućine.
Zbroj temperatura i što se iza njega krije
Ovo su dvije sezone s jednog polja kod Splita i jednog polja na Fruškoj gori koje prikazuju podatke od 1. siječnja do 31. kolovoza.
U Splitu je razlika u zbroju topline 1,4%. Po broju koji svi gledamo, to je ista godina. A jedna je imala četiri vruća dana, druga trideset devet.
Isto se vidi i na Fruškoj gori, samo obrnuto. Sezona 2026. imala je manje ukupne topline nego 2024. (1626 naspram 1805 GDD), oko 9% manje. A imala je isto vrućih dana, po šesnaest, ali u kolovozu 13 naspram 9.
Kako godina s manje ukupne topline može imati više vrućih dana baš u kolovozu? Tako što zbroj ne govori kako je toplina bila raspoređena kroz sezonu. Jedna godina može imati manje topline ukupno, a više ekstremno toplih dana u kratkom razdoblju.
Manje topline ukupno ne znači manje ekstremnih uvjeta. Bitno je kada!
Kako se računaju zbrojevi temperatura možete pogledati u tekstu o utjecaju temperature na rast biljaka.
Ista toplina, dvije različite štete – Split
2024. je toplina došla noću. Srednji dnevni maksimum 26,8 °C, srednji noćni minimum 19,5 °C, sedamdeset tri noći koje se nisu spustile ispod dvadeset. Mlaki dani, noći bez odmora.
2025. je došla danju. Maksimum 30,1 °C, minimum 17,6 °C. Vrući vrhovi, ali noći su se hladile.
Vruć dan čini štetu koju vidite. Bobica se pregrije, na osunčanoj strani grozda pojavi se opeklina, a fotosinteza se poslijepodne jednostavno ugasi, list zatvori puči da ne izgubi vodu i prestane raditi. To primijetite istu večer kad prođete kroz vinograd.
Topla noć često ne ostavlja odmah vidljiv trag. Loza noću diše, i što je noć toplija to brže. A ono što prvo troši je jabučna kiselina u bobici.
Ovdje vrijedi zastati na jednoj stvari koja se rijetko spominje. U grožđu su dvije glavne kiseline, jabučna i vinska, i ne ponašaju se jednako. Vinska je metabolički stabilna, bobica je praktički ne dira. Jabučna je gorivo: kako temperatura raste, respiracijska potrošnja jabučne kiseline ubrzava se, osobito pri visokim temperaturama.
Više o kiselinama možete pročitati u tekstu o kiselinama.
Zato nakon vruće sezone ne gubite „kiselinu“ ravnomjerno. Gubite jednu od dvije. Vino ostane s vinskom kiselinom i bez jabučne, ukupna kiselost padne manje nego što biste očekivali, a pH ipak skoči. A u čaši se to osjeti kao ravno vino koje po analizi ne izgleda tako loše.
A koliko je sve to zaista šteta, ovisi o tome što je posađeno.
Crljenak je dalmatinska sorta, prilagođena toplijim uvjetima u kojima su tropske noći znatno češće. To je klima u kojoj je nastao i u kojoj je stoljećima odabiran. Tamjanika u Župi ima znatno hladnije noći i razliku dana i noći od preko petnaest stupnjeva. Kod aromatičnih sorti poput Tamjanike, toplije noći mogu biti posebno problematične za očuvanje aroma i kiselina.
Šara je prekidač
Postoji i drugi sat, pored dana i noći: gdje je loza bila u sezoni kad je toplina stigla.
Šara nije samo trenutak kada grožđe mijenja boju. To je trenutak kada bobica mijenja posao. Do tada raste: dijeli stanice, prima vodu, gradi kiseline. Od tada zri: prestaje rasti, prima šećer, razgrađuje klorofil, a kod crnih sorti počinje stvarati antocijane.
Uz tu promjenu ide i jedna hidraulička. Do šare bobica je priključena na vodovod. Voda ulazi ksilemom, izravno iz trsa, i ono što ispari tijekom vrućeg dana može se nadoknaditi tijekom noći. Nakon šare doprinos ksilema naglo opada, dok floem postaje dominantan put kojim u bobicu stižu šećeri i voda. Ali floem ne reagira na to koliko vode ima u tlu. Zato bobica u zrenju više nije hidraulički povezana s trsom na isti način kao prije šare.
Zato ista vrućina prije i nakon šare nisu isti događaj. Prije šare loza se može izvući. Poslije, ono što izgubi ostaje izgubljeno.
Dvije stvari koje vrijedi znati o šari
Prekidač je pojedinačan. Šara se ne događa grozdu, događa se bobici. U istom grozdu prve bobice krenu i po dva tjedna prije posljednjih (ovisi o sorti, klimi), i svaka od njih ima svoj datum. Zato uzorak uzet iz jednog grozda u pogrešnom trenutku može promašiti zrelost cijele parcele.
Voda ide i unatrag. Ksilem radi u oba smjera. Nakon šare floem donese više vode nego što bobici treba za rast i isparavanje, i taj se višak vraća natrag u trs. Promjena odnosa između floemskog dotoka, gubitka vode i mogućeg povratnog toka kroz ksilem utječe na vodnu bilancu bobice tijekom zrenja.
Suprotno onome što se dugo pisalo u udžbenicima, ksilem se na šari ne uruši. Cijev ostaje čitava i prohodna. Ono što nestane je razlika tlaka koja je vodu gurala prema bobici, pa dotok praktički prestaje iako je put i dalje otvoren.
Više o toku vode kroz bobicu možete pročitati ovdje.
Praktična posljedica je jednostavna: ne broji se samo koliko je bilo vrućih dana u sezoni. Broji se koliko ih je došlo nakon šare.
Što je važno znati i zašto to treba mjeriti
Na osam polja kroz tri godine mjerenja (slika ispod), broj vrućih dana koji je pao na zrenje kreće se od tri do četrdeset jedan. Nijedna od tih brojki ne vidi se u godišnjem prosjeku.
Podgorica je 2024. imala četrdeset jedan jer je šara bila 16. srpnja, pa je do kraja kolovoza ostalo četrdeset sedam dana zrenja. Ptuju je iste godine ostalo dvadeset sedam.
Tri stvari opisuju sezonu bolje od bilo kojeg zbroja
1. Datum šare. Bez njega ne znate gdje povući crtu, pa ni što se računa. A on se pomiče iz godine u godinu na istom polju i po dva tjedna.
2. Vrući dani nakon šare. Šteta koja se vidi: opekline, zaustavljeno zrenje, tanka kožica.
3. Tropske noći nakon šare. Šteta koja se ne vidi: jabučna kiselina koja nestane dok spavate, i pH koji vas dočeka u analizi.
Prognoza vam može reći da će biti vruće. Ne može vam reći ni hoće li udar stići danju ili noću, ni hoće li pasti prije ili nakon šare. A upravo je to razlika između godine koju pamtite po opeklinama i godine koju pamtite po ravnom vinu.
Upravo zato Winessense ne promatra samo koliko je parcela bila topla. Promatramo kada je toplina stigla, u kojoj je fazi bila loza i kakav je bio temperaturni režim u samom vinogradu.
